Utjecaj pasivnog pušenja na kontrolu astme u djece

Sažetak

Izloženost duhanskom dimu je rizični čimbenik za nastanak ili pogoršanje mnogih poremećaja, uključujući astmu. Cilj ovog istraživanja je ustvrditi pogoršava li pasivno pušenje u djece vrijednosti spirometrijskih i alergijskih parametara mjerenih iz krvi. Provedeno
je retrospektivno istraživanje parova u razdoblju od 2011. do 2013. godine, u Alergološkoj ambulanti Klinike za dječje bolesti KBC-a
Split. U istraživanje je uključeno 60-ero djece u dobi od 5 do 18 godina s dijagnozom astme (postavljenom prema GINA smjernicama
iz 2006. godine), koje smo podijelili u dvije skupine: 36-ero djece čiji su ukućani pušili i 24-ero kojoj su ukućani bili nepušači. Analizi rani
su parametri krivulje protok-volumen: PEF, FVC, FEV1
, FEF25, FEF50 i FEF75 prije i poslije obavljenog bronhodilatacijskog testa sa dva
udaha salbutamol (Ventolin) spreja, 100 μg po udahu; alergijski markeri iz krvi: ukupna konc. IgE-a u serumu, apsolutni i relativni
broj eozinofi la u krvi te broj eozinoifi la u brisu nosa. Podatci su prikupljeni od roditelja putem upitnika te uvidom u elektroničku medicinsku dokumentaciju. Nije dokazana statistički značajna razlika između skupine djece izložene pasivnom pušenju i kontrolne
skupine u promatranim vrijednostima. Broj pušača u kućanstvu također nije pokazao značajan utjecaj na spomenute vrijednosti.
Pronađena je značajna razlika u vrijednosti ECP-a između skupine djece čiji su ukućani pušili u domu i one kojoj su ukućani pušili
izvan njega (P = 0,009). Broj na dan popušenih cigareta u domu statistički značajno korelira s relativnim brojem eozinofi la u krvi
(P = 0,048). Pasivno pušenje nije se pokazalo povezanim s brojem alergena na koje je dijete alergično.