Djece je sve manje ali su potrebe sve veće

Abstract

Available only in Croatian.

[

Evidentno je da je demografski trend Republike Hrvatske u silaznoj putanji kao i u većini Europskih zemalja. Jedan od razloga je smanjenje broja žena u fertilnoj dobi jer žene sve kasnije rađaju zbog svojevrsnih životnih planova i osobnih prioriteta. Prosječna dob rađanja u Republici Hrvatskoj je u dobi od 31-34 godina. Jedna žena u prosjeku rodi 1,5 djece. Da bi se stanovništvo obnavljalo taj broj bi trebao biti 2,1 djeteta. Iseljavanje mladih obitelji u prosječnoj dobi od 20-40 godina dodatno doprinosi sveukupno manjem broju djece. Svake godine sve se manje djece rađa, pa je od 2013. godine kada je rođeno 39 935 djece, broj rođenih pao na 33 883 djece u 2022. godini. Logično bi bilo zaključiti da manji broj djece rezultira potrebom manjeg broja zdravstvenih usluga, a samim time i manjeg broja pedijatara. No, praksa pokazuje da to jednostavno nije tako. Broj zdravstvenih usluga se ne smanjuje usprkos manjem broju djece. Gledajući s pozicije ordinacija primarnih pedijatara čini se da su djeca sve bolesnija. U porastu su nove bolesti modernog doba, primjerice povećana je incidencija prekomjerne tjelesne težine uslijed loše izbalansirane prehrane i sjedilačkog načina života. Sve češći su poremećaji mentalnog zdravlja, odstupanja u razvoju, ADHD, autizam, astma, alergijske bolesti, autoimune bolesti, razne vrste ovisnosti.

Uzroci

1. Prehrana

 Prirodna prehrana dojenjem jedan je od preduvjeta zdravlja. Sve se poremetilo kad se 60-ih godina prošlog stoljeća zamjensko mlijeko počelo promovirati kao jednako vrijedno majčinom mlijeku uz pružanja većeg komoditeta majkama. Priroda zna najbolje izbalansirati što je dojenčetu potrebno, ali u ljudskom je umu povodljivost i linija manjeg otpora. Sve to ima svoju cijenu. Potrebno je vrijeme i veliki angažman pedijatara u edukaciji roditelja što je nabolje za dijete u zaštiti njegova zdravlja. Brza prehrana dodatno doprinosi narušavanju zdravlja djeteta.

2. Perinatalni rizici

 Sve više djece rođeno je s neurorizikom, oko 10 posto novorođenih. Oni predstavljaju dodatni izazov za primarne pedijatre. Broj preventivnih pregleda premašuje brojku od 5 sistematskih pregleda određenu Planom i programom mjera. Takvo dijete iziskuje više pažnje i dodatnih posjeta i ciljanih pregleda, upućivanje drugim subspecijalistima i dodatnim dijagnostičkim pretragama.
 Ispitivanje provedeno u Specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji Mirjana Kolarek Karakaš obuhvatilo je 111 djece rođene 2022. godine (neobjavljeni podatci). Rezultat prikazuje 38 djece (36,5%) s rizikom (Tablica 1). Svako treće dijete ima mogućnost smetnje u razvoju. 
 U razdoblju od 20 godina broj djece s teškoćama je utrostručeni. Najčešće je riječ o jezično-govornim teškoćama. Napredak znanja i tehnologije u medicini smanjio je mortalitet novorođenčadi, ali je rezultirao povećanim brojem djece s neurorazvojnim teškoćama. Djeca rođena s neurorizikom i posljedično tome djeca s odstupanjem u razvoju doprinose povećanju broja usluga primarnog pedijatra, kako preventivnih tako kurativnih.

3. Boravak djece u dječjem kolektivu

 Sve veći broj djece upisuje se u predškolske ustanove, dječje vrtiće, igraonice i radionice što rezultira dodatnim mogućnostima obolijevanja. Roditelji danas vode i bolesnu djecu u dječji vrtić jer si ne mogu dozvoliti izostanak s radnog mjesta. To predstavlja dodatni rizik za širenje bolesti i povećani broj dolazaka u naše ordinacije. Iz priloženih brojki vidimo kako se broj djece polaznika dječjih vrtića povećava usprkos sve manjem broju novorođene djece. Tako je u pedagoškoj godini 2023/2024 upisano 153 212 djece u odnosu na 128 046 djece upisanih u pedagoškoj godini 2012/2013 (1, 2). 

4. Prekomjerna administracija

 U odnosu na period prije 20-ak godina, administrativni poslovi, uključujući izdavanje preporuka za bolovanje roditeljima, ispričnica po izostanku iz dječjeg vrtića i škole, te potvrda za upis u dječji vrtić su u značajnom porastu.

5. Vanjski uzroci

 Pretjerana upotreba mobilne tehnologije doprinosi broju razvojnih teškoća. Uz nju treba naglasiti i okolišne čimbenike kao što su zagađenosti zraka, i štetne kemikalije u hrani, odjevnim predmetima i kozmetici.
Emocionalni odnos roditelja i djece od velikog je značaja. Roditelji su danas preopterećeni, zaposleni od jutra do mraka. Nemaju dovoljno vremena niti energije nakon napornog posla baviti se djecom koju preuzima digitalna tehnologija. Najčešća posljedica su govorno jezični poremećaji, poremećaji ponašanja, te otklon u socijalizaciji sve do digitalnog autizma.
 Brojke pruženih usluga govore same za sebe.

    A. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis ZZJZ 2013 

 Zaštita se provodila na 404 339 djece, od kojih 275 464 djece predškolske dobi (68,1%). Zaštitu su provodila 272 tima pedijatara. 92,4% djece predškolske dobi bilo je u skrbi pedijatra, 7,6% kod obiteljskih liječnika. U prosjeku 1 pedijatrijski tim skrbi za 1487 djece. Posjeta 2 566 745, pregledi 1 565 000 (64,2%). Preventivni pregledi 387 258, na dojenčad se odnosi 152 007 usluga (3).

    B. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis ZZJZ 2022 

 Zaštita se provodi na 353 063 djece, 235 170 predškolske dobi. Registrirana su 242 pedijatra, 1 tim skrbi o 1252 djece. Broj kontakata 3 867 832, (20% više nego 2021) pregledi 1 600 771 (15,5% više nego 2021). Obavljeno je 283 063 preventivnih pregleda, od toga 162 347 usluga se odnosi na dojenčad (4).
 Vidljivo je iz prikazanih podataka kako se smanjuje ukupni broj preventivnih pregleda što je logično zbog manjeg broja djece, budući da su preventivni pregledi uvjetovani Planom i programom mjera koje određuje Ministarstvo zdravstva. Očigledno je da se broj pregleda bolesne djece i broj kontakata i uz manji broj korisnika povećava. Nije nevažno naglasiti iz iskustva da je broj usluga i veći, ali smo mi kao pružatelji usluga zakinuti određenim ograničenjima u prikazivanju. Naime, bez obzira koliko recepata izdali možemo prikazati samo jedan, a nevezano koliko smo uputnica morali napisati prikazuje se samo jedna. U slučaju da s roditeljem razgovaramo telefonski, a nakon toga obavimo i pregled, možemo prikazati samo jednu uslugu. Svi znamo da kad su u pitanju djeca, roditelji dolaze s više zahtjeva istovremeno. Samo jedan pregled se evidentira. Na sistematske preglede i na cijepljenje dovode se i bolesna djeca. Obavimo sistematski pregled, pregledamo bolesno dijete, ali ne možemo prikazati istovremeno i preventivni i kurativni pregled.
Brojke su realan pokazatelj. Djece je sve manje, pedijatara je sve manje, ali broj usluga i potreba bolesnog djeteta uslijed modernog načina života neprestano raste. 
 Na kraju se postavlja pitanje kako činiti više na zdravstvenoj edukaciji stanovništva u cilju preuzimanja veće osobne odgovornosti za zdravlje djeteta, preduvjeta za zdravlje naroda. Kako osvijestiti sustav zdravstva da potražnja za zdravstvenim uslugama raste, unatoč manjem broju korisnika, te da je neophodno brojem zdravstvenog kadra pratiti postojeće rastuće potrebe. 

]